O le Webb Telescope a le NASA o le a iai le meapueata sili ona manaia i le vateatea

Ua faia e le au inisinia se "taliaina" o le meafaigaluega mid-infrared a le James Webb Space Telescope i le Goddard Space Flight Center a le NASA ina ua maeʻa ona latou tuua Peretania.
O le au tekinisia vaalele a le JPL o Johnny Melendez (taumatau) ma Joe Mora e siaki le cryocooler a le MIRI a'o le'i lafoina atu i Northrop Grumman i Redondo Beach, Kalefonia. O iina, e fa'apipi'i ai le cooler i le tino o le Webb telescope.
O lenei vaega o le meafaigaluega MIRI, lea na vaaia i le Appleton Laboratory i Rutherford, UK, o loʻo i ai masini e iloa ai le infrared. O le cryocooler e tu mamao ese mai le masini e iloa ai le vevela ona e galue i se vevela maualuga atu. O se paipa e feaveaʻi ai le helium malulu e fesoʻotaʻi ai vaega e lua.
O lo'o tu le MIRI (agavale) i luga o se la'au paleni i Northrop Grumman i Redondo Beach a'o sauni inisinia e fa'aaoga se keleni i luga e fa'apipi'i ai i le Integrated Scientific Instrument Module (ISIM). O le ISIM o le totonugalemu lea o Webb, o mea faigaluega fa'asaienisi e fa o lo'o i totonu o le va'ai mamao.
A'o le'i fa'agaoioia le meafaigaluega MIRI — o se tasi o meafaigaluega faasaienisi e fa i luga o le fale mata'ituina o fetu — e tatau ona fa'amālūlūina i le vevela e toetoe lava a malūlū e mafai e se mea ona o'o i ai.
O le James Webb Space Telescope a le NASA, lea ua faʻatulagaina e faʻalauiloa ia Tesema 24, o le fale mataʻituina vateatea aupito tele lea i le talafaʻasolopito, ma e tutusa lava le faigata o lana galuega: o le aoina mai o le malamalama infrared mai tulimanu mamao o le atulaulau, ma mafai ai e saienitisi ona suʻesuʻeina le fausaga ma le amataga o le atulaulau. O lo tatou atulaulau ma lo tatou tulaga i totonu.
E tele mea faitino i le vateatea — e aofia ai fetu ma paneta, ma le kesi ma le efuefu e fausia mai ai — e faʻasalalauina le malamalama infrared, o nisi taimi e taʻua o le radiation thermal. Ae faʻapea foʻi le tele o isi mea vevela, e pei o toasters, tagata, ma mea eletise. O lona uiga e mafai e meafaigaluega infrared e fa a Webb ona iloa a latou lava malamalama infrared. Ina ia faʻaitiitia nei faʻasalalauga, e tatau ona matua malulu le meafaigaluega — pe tusa ma le 40 Kelvin, pe minus 388 tikeri Fahrenheit (minus 233 tikeri Celsius). Ae ina ia galue lelei, e tatau ona malulu atili masini e iloa ai le vevela i totonu o le meafaigaluega mid-infrared, poʻo le MIRI: i lalo ifo o le 7 Kelvin (minus 448 tikeri Fahrenheit, pe minus 266 tikeri Celsius).
E na'o ni nai tikeri i luga a'e o le zero atoatoa (0 Kelvin) - o le vevela sili ona malulu e mafai ona maua i le manatu fa'avae, e ui lava e le mafai ona o'o i ai faaletino aua o lo'o fa'atusalia ai le leai atoa o se vevela. (Peita'i, e le o le MIRI le meafaigaluega sili ona malulu e fa'aogaina i le vateatea.)
O le vevela o se fua lea o le saoasaoa o le gaoioi o atomu, ma e faaopoopo atu i le iloa o latou lava malamalama infrared, e mafai foi ona faagaoioia masini iloa Webb e ala i a latou lava gatete vevela. E iloa e le MIRI le malamalama i se vaega maualalo o le malosi nai lo isi meafaigaluega e tolu. O se taunuuga, e sili atu ona maaleale ana masini iloa i gatete vevela. O nei faailoilo e le manaomia o le mea lea e ta'ua e le au su'esu'e fetu o le "pisapisao," ma e mafai ona latou lofituina faailoilo vaivai o loo taumafai Webb e iloa.
A maeʻa ona faʻalauiloa, o le a faʻapipiʻi e Webb se visor e pei o le lapoʻa o le malae tenisi e puipuia ai le MIRI ma isi meafaifaaili mai le vevela o le la, ma mafai ai ona latou faʻamālūlūina. Amata pe tusa ma le 77 aso talu ona faʻalauiloa, o le a alu ai le cryocooler a le MIRI i le 19 aso e faʻaitiitia ai le vevela o masini e iloa ai meafaifaaili i lalo ifo o le 7 Kelvin.
“E faigofie lava ona fa'amālūlūina mea i le vevela o le Lalolagi, e masani lava mo fa'aoga fa'asaienisi po'o pisinisi,” o le saunoaga lea a Konstantin Penanen, o se tagata tomai fa'apitoa i le cryocooler i le NASA's Jet Propulsion Laboratory i Kalefonia i Saute. , lea e pulea le meafaigaluega MIRI mo le NASA. “Ae o na faiga fa'avae i le Lalolagi e matua tetele lava ma e le fa'aogaina le malosi. Mo se fale mata'ituina o le vateatea, tatou te mana'omia se malulu e la'ititi fa'aletino, fa'aogaina le malosi, ma e tatau ona matua fa'atuatuaina aua e le mafai ona tatou o atu e fa'aleleia. O lea la, o lu'itau ia o lo'o tatou feagai. , i lena itu, ou te fai atu o MIRI cryocoolers e mautinoa lava o lo'o i le pito i luma.”
O se tasi o sini faasaienisi a Webb o le suʻesuʻeina lea o meatotino o fetu muamua na fausia i le atulaulau. O le meapueata near-infrared a Webb poʻo le meafaigaluega NIRCam o le a mafai ona iloa nei mea e matuā mamao lava, ma o le a fesoasoani le MIRI i saienitisi e faʻamaonia o nei puna vaivai o le malamalama o ni faaputuga o fetu o le tupulaga muamua, nai lo fetu o le tupulaga lona lua na fausia mulimuli ane i le evolusione o le aniva.
I le tilotilo atu i ao o le efuefu e mafiafia atu nai lo meafaigaluega e lata ane i le infrared, o le a faʻaalia ai e le MIRI nofoaga na fananau mai ai fetu. O le a iloa ai foʻi molelaʻau e masani ona maua i le Lalolagi - e pei o le vai, carbon dioxide ma le methane, faʻapea foʻi ma molelaʻau o minerale papa e pei o silicates - i siosiomaga malulu e siomia ai fetu lata ane, lea e ono fausia ai paneta. O meafaigaluega e lata ane i le infrared e sili atu ona lelei i le iloa o nei molelaʻau o ni ausa i siosiomaga vevela, ae mafai e le MIRI ona vaʻaia i latou o ni aisa.
“I le tuufaatasia o tomai faapitoa a Amerika ma Europa, ua matou atiina ae ai le MIRI o le malosiaga o Webb, lea o le a mafai ai e tagata suʻesuʻe fetu mai le salafa o le lalolagi ona taliina fesili tetele e uiga i le auala e fausia ma atiina ae ai fetu, paneta ma aniva,” o le saunoaga lea a Gillian Wright, o le Taitai Faatasi o le au faasaienisi a le MIRI ma le Suʻesuʻega Autu a Europa mo le meafaigaluega i le UK Astronomical Technology Centre (UK ATC).
O le MIRI cryocooler e faʻaaogaina le kesi helium—e lava e faʻatumu ai pe tusa ma le iva paluni pati—e ave ese ai le vevela mai masini suʻesuʻe o le meafaigaluega. E lua compressors eletise e pamuina le helium i totonu o se paipa e faʻaloaloa atu i le mea o loʻo i ai le masini suʻesuʻe. E alu le paipa i totonu o se poloka uʻamea o loʻo faʻapipiʻi foʻi i le masini suʻesuʻe; o le helium ua faʻamālūlūina e mitiia le vevela tele mai le poloka, ma tausia ai le vevela o le masini suʻesuʻe i lalo ifo o le 7 Kelvin. Ona toe foʻi lea o le kesi vevela (ae malulu pea) i le compressor, lea e faʻateʻa ese ai le vevela tele, ma toe amata ai le taʻamilosaga. O le mea moni, e tutusa le faiga ma le mea e faʻaaogaina i pusaaisa ma ea malulu i totonu o fale.
O paipa e feaveaʻi ai le helium e faia i le uʻamea e le gaoia ua ufiufi i le auro ma e itiiti ifo i le tasi vaesefulu o le inisi (2.5 mm) le lautele. E tusa ma le 30 futu (10 mita) le umi mai le compressor o loʻo i totonu o le eria o le pasi vaʻalele i le MIRI detector i le vaega o le optical telescope o loʻo i tua atu o le honeycomb primary mirror o le observatory. O masini e taʻua o le deployable tower assembly, poʻo le DTA, e faʻafesoʻotaʻi vaega e lua. A faʻaputuina mo le faʻalauiloaina, e faʻapipiʻi le DTA, e pei o se piston, e fesoasoani e faʻapipiʻi le observatory ua teuina i totonu o le puipuiga i luga o le roketi. A oʻo i le vateatea, o le a faʻalauteleina le olo e vavaeʻese ai le pasi vaʻalele e vevela i le potu mai mea faigaluega o le optical telescope e malulu ma faʻataga ai le pa puipui ma le telescope e faʻapipiʻi atoatoa.
O lenei ata fa'aali o lo'o fa'aalia ai le fa'atinoga lelei atoatoa o le fa'alauiloaina o le James Webb Space Telescope i ni nai itula ma ni aso talu ona fa'alauiloa. O le fa'alauteleina o le fa'apotopotoga tutotonu o le 'olo e mafai ona fa'alauiloa o le a fa'ateleina ai le mamao i le va o vaega e lua o le MIRI. E feso'ota'i ia vaega e ala i paipa helical ma le helium ua fa'amālūlūina.
Ae o le faagasologa o le fa'aloaloa e mana'omia ai le fa'alauteleina o le paipa helium i le fa'apotopotoga o le 'olo e mafai ona fa'alauteleina. O lea la, e milo le paipa e pei o se punavai, o le mafua'aga lea na faaigoa ai e inisinia a le MIRI lenei vaega o le paipa o le "Slinky".
“O loʻo i ai ni luʻitau i le galue i se faiga e aofia ai le tele o vaega o le fale mataʻituina o fetu,” o le saunoaga lea a Analyn Schneider, le pule o le polokalame a le JPL MIRI. “O nei vaega eseese e taʻitaʻia e faʻalapotopotoga poʻo nofoaga eseese, e aofia ai le Northrop Grumman ma le US NASA's Goddard Space Flight Center, e tatau ona matou talanoa i tagata uma. E leai se isi masini i luga o le telescope e manaʻomia ona faia lena mea, o lea o se luʻitau tulaga ese i le MIRI. E mautinoa lava o se laina umi mo le auala o le MIRI cryocoolers, ma ua matou sauni e vaʻai i ai i le vateatea.”
O le James Webb Space Telescope o le a fa'alauiloa i le 2021 e avea ma fale mata'ituina o le saienisi o le vateatea sili ona lelei i le lalolagi. O le a fa'aalia e Webb mea lilo o lo tatou faiga o le la, va'ava'ai atu i lalolagi mamao o lo'o siomia ai isi fetu, ma su'esu'e fausaga lilo ma amataga o lo tatou atulaulau ma lo tatou nofoaga. O le Webb o se fuafuaga fa'avaomalo e ta'ita'ia e le NASA ma ana pa'aga ESA (European Space Agency) ma le Canadian Space Agency.
Na atiaeina le MIRI e ala i se faiga faapaaga 50-50 i le va o le NASA ma le ESA (European Space Agency). O le JPL e taitaia le taumafaiga a le Iunaite Setete mo le MIRI, ma o se faalapotopotoga faavaomalo o faalapotopotoga o suʻesuʻega o fetu i Europa e fesoasoani i le ESA. O George Rieke o le Iunivesite o Arizona o le taitai o le au saienisi a le MIRI i le Iunaite Setete. O Gillian Wright o le ulu o le au faasaienisi a le MIRI i Europa.
O Alistair Glasse o le ATC, UK o le Saienitisi o Meafaigaluega MIRI ma Michael Ressler o le Saienitisi o Galuega Faatino a le US i le JPL. O Laszlo Tamas o le ATC a le UK e taitaia le Iuni a Europa. O le atinaʻeina o le MIRI cryocooler sa taitaia ma pulea e le JPL i le galulue faʻatasi ma le Goddard Space Flight Center a le NASA i Greenbelt, Maryland, ma Northrop Grumman i Redondo Beach, Kalefonia.


Taimi na lafoina ai: Iulai-11-2022