Najnovija runda poziva za objavu rezultata za prvi kvartal američkim rafinerijama i proizvođačima u uzvodnim fazama bila je gotovo jednoglasna...
Njemačka i Holandija dobile su pravo na veliku izvoznu kvotu čelika u Sjedinjene Američke Države od 1. januara 2022. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule trenutni režim uvoznih tarifa iz člana 232 za čelik iz Evropske unije na osnovu bilateralnog sporazuma, prema dokumentima objavljenim u Njemačkoj i Holandiji. Web stranica Ministarstva trgovine SAD-a. Kvote u Švedskoj i Austriji također se smatraju očigledno korisnim za neke proizvode.
Njemačka, najveći proizvođač čelika u EU, dobila je lavovski dio godišnje carinske kvote (TRQ) regije za izvoz u SAD, u iznosu od 3,33 miliona tona. Njemačka će imati pravo izvoziti ukupno 907.893 metričke tone raznih proizvoda, prema listi. Njena kvota uključuje 121.185 tona bijelog lima, 86.221 tonu lima rezanog na dužinu i 85.676 tona cijevi za cevovode vanjskog promjera većeg od 406,4 mm godišnje.
Italija, drugi najveći proizvođač čelika u EU, ima ukupnu kvotu od 360.477 tona, znatno iza Njemačke, a Holandija ima ukupnu kvotu od 507.598 tona. Holandija je dom glavne fabrike IJmuiden kompanije Tata Steel, tradicionalnog izvoznika HRC-a u SAD.
Holandija ima godišnju kvotu od 122.529 tona toplo valjanog lima, 72.575 tona toplo valjanih kotura i 195.794 tona bijelog lima za SAD.
Sistem tarifnih kvota zamijenit će postojeću tarifu od 25% na uvoz čelika iz EU koju je uveo bivši američki predsjednik Donald Trump u martu 2018. godine prema zakonodavstvu iz člana 232. Ukupni godišnji uvoz u okviru tarifnih kvota utvrđen je na 3,3 miliona tona, što pokriva 54 kategorije proizvoda, dodijeljenih na nivou država članica EU, u skladu s historijskim periodom 2015-2017, saopćilo je američko Ministarstvo trgovine.
„Podjela je jednostavan proračun kako bi se carinske kvote približile tradicionalnim izvoznim tokovima EU u SAD (po državi članici)“, rekla je glasnogovornica evropskog udruženja proizvođača čelika Eurofer.
Međutim, Sjedinjene Države i dalje nameću carine iz člana 232 na uvoz čelika iz drugih zemalja, iako su Sjedinjene Države i Japan trenutno u bilateralnim pregovorima o alternativnim trgovinskim aranžmanima.
Međutim, prema izvoru s njemačkog tržišta ploča: „Njemačka tonaža nije velika. Salzgitter i dalje ima visoke antidampinške carine, od kojih bi Dillinger mogao imati koristi. Iako Belgija ima malu kvotu, ali isto tako i Industeel. NLMK je u Danskoj.“
Izvori koji se bave proizvodnjom ravnih ploča mislili su na carine na rezane ili obrađene ravnih ploča koje su uveli neki evropski proizvođači ravnih ploča: SAD su 2017. godine uvele antidampinške carine nekoliko proizvođača.
Godišnja carinska kvota za austrijske toplovaljane ravne proizvode iznosi 22.903 tone, a carinska kvota za cijevi za naftne bušotine iznosi 85.114 tona. Ranije ovog mjeseca, Herbert Eibensteiner, glavni izvršni direktor proizvođača čelika Voestalpine, nazvao je nivo kvote za SAD u zemlji "savršenim za Austriju". Eibensteiner je rekao da Voestalpine nastavlja izvoziti u SAD uprkos "visokom administrativnom teretu" s kojim se Voestalpine suočava kako bi dobio izuzeća i godišnju carinu od 40 miliona eura (45,23 miliona dolara) za izvoz cjevovoda u američki naftni i plinski sektor.
Neke od većih nacionalnih kvota uključuju 76.750 tona za hladno valjane limove i ostale proizvode u Švedskoj, 32.320 tona za toplo valjane koturove i 20.293 tone za toplo valjane limove. Belgijska kvota uključuje 24.463 tone hladno valjanih limova i ostalih proizvoda, 26.610 tona toplo valjanih limova, 13.108 tona ploča i 11.680 tona ravnih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika.
Tarifna kvota Češke Republike omogućit će izvoz 28.741 metričke tone standardnih šina, 16.043 metričke tone toplo valjanih šipki i 14.317 metričkih tona cijevi za cevovode sa spoljnim prečnikom do 406,4 mm godišnje. Za ploče rezane na dužinu, Francuska je dobila tarifnu kvotu od 73.869 tona, Danska 11.024 tone, a Finska 18.220 tona. Francuska je također primila 50.278 tona toplo valjanih šipki.
Grčka je dobila carinsku kvotu od 68.531 metričkih tona za cjevovode vanjskog promjera većeg od 406,4 mm. Luksemburg je dobio kvotu od 86.395 tona za slanje uglova, profila i profila u SAD, te kvotu od 38.016 tona za šipove.
Izvor iz trgovinskih izvora očekuje uvoz armaturnog čelika porijeklom iz SAD-a u EU u ukupnom iznosu od 67.248 tona, što neće imati veliki utjecaj na tursko tržište izvoza armaturnog čelika.
„Tosyali Alžir je jedan od igrača koji je smanjio uvoz turske armature u SAD“, rekao je, dodajući da, iako Tosyali armatura nameće carinu od 25% na izvoz u SAD, oni također nemaju antidampinške i kompenzacijske carine, tako da su kupci u SAD-u rezervirali armaturu izvan Alžira.
Ministarstvo trgovine je na svojoj web stranici pojasnilo da će se carinske kvote izračunavati za svaku godinu mjere i administrirati kvartalno. Svaki neiskorišteni obim carinskih kvota u prvom kvartalu ove godine, do 4% dodijeljene kvote za taj kvartal, bit će prenesen u treći kvartal. Svaki neiskorišteni obim carinskih kvota u drugom kvartalu ove godine, podložan istim ograničenjima, bit će prenesen u četvrti kvartal, a svaki neiskorišteni obim carinskih kvota u trećem kvartalu, podložan istim ograničenjima, bit će prenesen u sljedeći prvi kvartal godine.
„Tarifne kvote će biti dodijeljene svakoj kategoriji proizvoda u svakoj državi članici EU po principu „ko prvi dođe, njemu prvo mjesto“. SAD će na javnoj web stranici objaviti ažurirane informacije o kvartalnom korištenju kvota za svaku kategoriju proizvoda, uključujući informacije o tarifama koje se neće koristiti. Iznos kvote se prenosi iz jednog kvartala u drugi“, navodi se.
Besplatno je i jednostavno za uraditi. Molimo vas da koristite dugme ispod i mi ćemo vas vratiti ovdje kada završite.